Mračna strana AI revolucije, tehnološki divovi kupuju rijetke knjige i potom ih uništavaju

Milioni knjiga nestaju u ime umjetne inteligencije, tehnološke kompanije pretvaraju antikvarne police u sirovinu za treniranje svojih modela

Od bestselera do rijetkih antikvarnih izdanja, tehnološke kompanije posljednjih godina masovno otkupljuju štampane knjige, digitaliziraju njihov sadržaj, a zatim uništavaju originalne primjerke. Ono što je počelo kao potraga za kvalitetnim podacima za treniranje umjetne inteligencije, sve više prerasta u ozbiljnu kontroverzu koja je uznemirila pisce, historičare, arhiviste, kolekcionare i ljubitelje knjiga.

Posebnu pažnju izazvala je kompanija Anthropic, čiji su interni dokumenti otkriveni u okviru sudskog postupka pokazali da je kupovala milione štampanih knjiga, angažovala vanjske saradnike da im odrežu hrptove, a zatim njihove stranice provlačila kroz brze skenere. Nakon digitalizacije, originalne knjige su uništavane.

Interni projekat nosio je naziv „Project Panama“.

Otkriće je izazvalo dodatnu sumnju na tržištu antikvarnih knjiga. Posljednjih godina zabilježen je nagli rast potražnje za fizičkim knjigama štampanim prije 2022. godine, zbog čega su brojni antikvari i knjižari počeli vjerovati da su upravo kompanije iz AI industrije postale među njihovim najvećim kupcima.

Problem je posebno osjetljiv zato što se ne uništavaju samo savremeni bestseleri. Na meti su i stručne knjige, publicistika, odavno rasprodana izdanja, rijetke knjige i naslovi koji nikada nisu dobili digitalnu verziju.

Za historičare i arhiviste takva praksa otvara neugodno pitanje, šta se događa kada se fizička knjiga, možda posljednji sačuvani primjerak nekog izdanja, posmatra samo kao izvor podataka koji se može skenirati i potom baciti?

Trag je vodio do Amazona

Istraga tehnološkog portala 404 Media dodatno je rasvijetlila razmjere cijele operacije.

Jedan trgovac rijetkim knjigama, nakon što je zaprimio narudžbu za gotovo hiljadu primjeraka, pristao je da novinari u jednu od knjiga sakriju Appleov AirTag uređaj za praćenje.

Praćenjem pošiljke utvrđeno je da je paket iz Kalifornije preko Milwaukeeja i Colorado Springsa završio u Amazonovom skladištu označenom kodom VGT3.

Na ulazu u objekt nalazi se logo Tyrannosaurusa rexa koji se sprema progutati otvorenu knjigu. Prema svjedočenjima zaposlenika, posao se u tom objektu uglavnom svodi na cjelodnevno skeniranje knjiga.

Istraga je tako otvorila pogled na industriju masovne digitalizacije knjiga, čiji je krajnji cilj prikupljanje ogromnih količina podataka za treniranje velikih jezičnih modela.

Zašto AI kompanije kupuju fizičke knjige?

Razlog je kombinacija kvaliteta podataka i pravne sigurnosti.

Korištenje piratskih digitalnih biblioteka već je dovelo brojne AI kompanije pred sudove. Autori, fotografi, umjetnici i medijske kuće optužuju tehnološke kompanije da su bez dozvole koristile njihova djela za treniranje umjetne inteligencije.

Kupovina fizičke knjige kompanijama omogućava drugačiju pravnu poziciju. Prema američkom principu poznatom kao First Sale Doctrine, osoba koja zakonito kupi fizičku knjigu u pravilu može dalje raspolagati tim konkretnim primjerkom, uključujući njegovu prodaju, poklanjanje ili uništavanje.

Osim toga, fizičke knjige nude nešto što internet više ne može garantirati, pristup ogromnom broju ljudski napisanih i urednički obrađenih tekstova koji nikada nisu digitalizirani.

Kompanije posebno zanimaju starija izdanja, između ostalog i zato što žele smanjiti rizik da su tekstovi nastali uz pomoć generativne umjetne inteligencije.

Internet je danas prepun sadržaja koji su proizveli AI sistemi. Ako se novi modeli treniraju na takvim materijalima, postoji opasnost od pada kvaliteta, pojave grešaka i svojevrsnog zatvaranja modela u krug sadržaja koji je prethodno proizvela sama umjetna inteligencija.

Kvalitetna štampana knjiga zato predstavlja dragocjen izvor, ljudski tekst, prošao uredničku obradu, često sa složenim argumentima, dugim narativnim strukturama i bogatim jezikom.

Je li takva praksa legalna?

Prema američkom zakonodavstvu, u određenim okolnostima može biti legalna.

First Sale Doctrine vlasniku fizičke knjige daje široka prava raspolaganja kupljenim primjerkom. Pored toga, sudska praksa o digitalizaciji zakonito pribavljenih materijala može u određenim okolnostima otvoriti prostor za primjenu principa poštene upotrebe, odnosno fair use.

Kritičari, međutim, tvrde da tehnološke kompanije koriste vlasništvo nad fizičkim primjercima kao svojevrsnu pravnu prečicu. Kupuju knjigu, digitaliziraju njen kompletan sadržaj, koriste ga za razvoj komercijalnih AI sistema, a autoru za to ne plaćaju ništa.

Granice takve prakse još nisu konačno razjašnjene i upravo zato se pitanje autorskih prava i treniranja umjetne inteligencije nalazi u središtu brojnih sudskih sporova.

Koliko je knjiga već uništeno?

Tačan broj nije poznat.

Dokumenti povezani sa sudskim postupkom protiv Anthropica pokazuju da je kompanija u periodu od samo šest mjeseci planirala digitalizirati između 500.000 i dva miliona knjiga.

U internim dokumentima spominje se čak i ambiciozan cilj, „destruktivno skenirati sve knjige na svijetu“.

Izvori portala 404 Media navode pojedinačne narudžbe koje se kreću od oko hiljadu pa sve do milion knjiga. Antikvarijati u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim dijelovima Evrope također su posljednjih godina počeli primati masovne narudžbe stotina ili hiljada nasumično odabranih stručnih, publicističkih i rasprodanih naslova.

Za tehnološku industriju takve knjige predstavljaju podatke.

Za njihove autore, historičare, kolekcionare i čitatelje, one predstavljaju kulturno naslijeđe.

U tome i leži najveća ironija cijele priče, kompanije grade tehnologiju koja bi trebala sačuvati i reprodukovati ljudsko znanje u digitalnom obliku, dok se na tom putu fizički primjerci knjiga, od kojih su neki možda jedini preostali, mogu nepovratno uništiti.

AI tako ne uništava samo knjige.

Ukoliko se ovakva praksa nastavi bez jasnih pravila, postoji opasnost da se uništi i dio fizičkog traga ljudskog znanja koji je stoljećima preživljavao upravo zahvaljujući papiru, koricama i policama biblioteka.

Mary Whitfill Roeloffs, novinarka Forbesa (link na originalan članak)